Smješten na glavnoj prometnoj žili kucavici iz Zagreba prema zapadnoj Europi
Urbani razvoj Zaprešića potaknuo je prije svega njegov prometni položaj, a slijedom toga i razvoj industrije. Prva tvornica otvara se već krajem 19. stoljeća, a nakon Prvog svjetskog rata osniva se mesna industrija. Najveći skok grad ipak doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, kada s radom počinje Jugokeramika..
Središte Zaprešića u početku se formiralo na sjecištu cesta prema Zagrebu, Zagorju i Sloveniji. Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata potaknuo je razvoj centra i izgradnju stambenih zgrada za nove stanovnike, a uz njih i javnih zgrada poput osnovne škole, Doma kulture i Doma zdravlja. Uz Nove dvore tada nastaje i đački dom Poljoprivredne škole, djelo arhitekta Vjenceslava Richtera, danas zaštićen kao dio kompleksa Novi dvori.
Centar grada izgrađen u sedamdesetima
Urbanističkim planom iz 1975. definirane su zone grada i njegova infrastruktura. Krajem 70-ih na sjeveru grada niču nova stambena naselja Sjever i Sjever II, a 80-ih se razvija prostor oko autobusnog terminala, koji s vremenom postaje novi centar s trgom, šetnicom i novom crkvom. Za Univerzijadu 1987. Zaprešić je dobio nogometni stadion, na kojem su se igrale utakmice univerzijadskog turnira, a krajem 80-ih počela je i gradnja nove tržnice.
Moderan razvoj krajem devedesetih
Godine 1995. Zaprešić postaje samostalan grad i na temelju novog urbanističkog plana počinje njegov moderniji razvoj. Početkom 21. stoljeća grade se novo stambeno naselje s kućama u nizu i stambenim zgradama, Srednja škola „Ban Josip Jelačić“ te nova crkva sa župnim dvorom. Na sjeveru grada nastavlja se stambena izgradnja, a na jugu nastaje poslovno-trgovačka zona.
Otvaranjem čvora Jarek 1980. Zaprešić je Alejom Bologne izravno povezan sa Zagrebom, a novim cestama postao je povezaniji s okolicom i pristupačniji svima koji ga žele posjetiti i sami se uvjeriti kako je uspješno spojio bogatu povijest sa suvremenim razvojem.
